Ime Krapinske Toplice prvi se put spominje 1334. g. u popisu župa zagrebačke biskupije kao župa Sancti Trinitatis de Toplicza, odnosno Župa Svetog Trojstva u Toplicama. Pretpostavlja se da je župa postojala i ranije.

Pretpovijesno razdoblje

Na području današnje općine Krapinske Toplice pronađene su čak kljove mamuta te kamene sjekire iz neolitskog doba. Fosili nađeni u Krapinskim Toplicama iz Panonskog su mora i odgovaraju miocenskom dobu.

Rimsko doba

Iz ovog doba sačuvan je samo jedan rimski miljokaz, a na temelju pronađenih rimskih novčića došli smo do saznanja da su naše toplice bile poznate i u rimsko doba kao Aquae vivae.

Ksenodohij

Franjo Keglević prvi je vlasnik Krapinskih Toplica koji je ulagao u njihov razvoj. Pronađen je dokument u kojem stoji da je F. Keglević sagradio ksenodohij - vrstu zgrade koja je služila za prijem osoba. U ovom slučaju ksenodohij, ( grč. ksenos – strani; dehomai – primati ), koji se nalazio između crkve i kupališta, mogao je primiti do sedam ženskih osoba bez muževa. Možemo zaključiti da je ksenodohij preteča današnjih bolnica.

Novije doba

Prvi pisani trag o korištenju topličkih vrela datira iz 1772. g., kada su ovdje postojala tri topla izvora od kojih je samo srednji – Gospodska kupelj – bio natkriven. Međutim, Krapinske Toplice su, sudeći po rimskim novčićima nađenim na ovom području, bile poznate još u rimsko doba pod nazivom Aquae Vivae, odnosno «živa voda».

1792. g. nad Gospodskom kupelji sagrađena je kupelj Dubrava s jednim bazenom. Tek 16 godina kasnije, 1808. g., nad gornjim je izvorom sagrađena Rukavinina kupelj. Početkom 19. st. gornje su kupelji u vlasništvu grofova Keglević, dok su donja vrela s Dubravom pripadala grofici Oršić.

Sredinom 19. st. Jakov Badl otkupljuje izgrađene kupelji i gradi nove – Jakobovu, Marijinu i Pučku kupelj. Također gradi hotel, restoran i lječilište. Tako je Jakov Badl, konjski trgovac, izrazio zahvalnost za izliječeni išijas upravo u ovoj ljekovitoj hipertermalnoj vodi i time odredio razvoj Krapinskih Toplica kao lječilišta koje je u ono vrijeme bilo omiljeno i mondeno mjesto za rekreaciju i brigu o zdravlju austrougarske elite.

Jakobova i Marijina kupelj sagrađene su na samom izvoru, a na zgradi u kojoj se ove kupelji nalaze, stoji isklesani hrvatski grb s izvorom vode i natpisom Aquae vivae i tekst Na čast domovini i korist čovječanstvu. MDCCCLXII. Ovime je Badl izrazio svoje temeljno geslo i misao vodilju u podizanju Toplica.

Jakov Badl također je izgradio park i zasadio aleju divljih kestena te time stvorio ugodnu šetnicu od kupališne zgrade ( Kurhausa ) do restorana «Bellavue», smještenog na drugom kraju aleje.